Razgovori

Razgovori PEN Centra u BiH u 2011. godini

P. E. N.   I N T E R N A T I O N A L
A World Association of Writers
_______________________________________
Center in Bosnia-Herzegovina – Sarajevo
Vrazova 1, 71000 Sarajevo, Bosnia-Herzegovina
phone/fax + 387 33 200 155,  + 387 33 217 854
email: krugpen@bih.net.ba
          pencentar@bih.net.ba
Web site: www.penbih.ba

 

SLOBODA GOVORA I KULTURA DIJALOGA:  ULOGA KNJIŽEVNOSTI U FORMIRANJU MIŠLJENJA – PROJEKT ZA SREDNJE ŠKOLE U BIH

Predstavnici PEN Centra u BiH  razgovarali s učenicima III i IV razreda Gimnazije „Vaso Pelagić“ u Brčkom u četvrtak, 3. novembra 20011. u 13 sati.

Distrikt Brčko izbran je zbog multietničkog sastava škole i poštovanja multiperspektivnog pristupa nacionalnoj grupi predmeta. Razgovoru je prisustvovala direktorica Gimnazije, prof. Mirjana Knežević, te profesori bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i književnosti.
Upravni odbor PEN BiH je u planiranju strategije za 2011. godinu došao do zaključka da je populacija srednjoškolaca, a specifično gimnazija kao rasadnika opće kulture, ugrožena nedostatkom javnog prostora za izražavanje mišljenja i nemogućnošću da u okviru vladinih, zvaničnih, nacionalno i nacionalistički orijentiranih centara moći formiraju slobodnu intelektualnu zajednicu mladih koji misle svojom, individualnom, a ne tuđom, kolektivnom glavom. Ukoliko naš javni život i dalje bude izložen samo vladavini bahatih i korumpiranih nacionalističkih centara moći, ova ranjiva kategorija, puna intelektualnog potencijala za budućnost BiH, nikada neće moći dobiti mogućnost da se bori za sebe, da javno saopći vlastite stavove i bude najvitalnija snaga za promjene tako potrebne Bosni i Hercegovini. Sloboda izražavanja, multiperspektivni pristup  prošlosti, kroz kulturu dijaloga i uvažavanje drugog i drugačijeg mišljenja, mogu naići na plodno intelektualno tlo u krugu mlade zajednice s kojom smo pokušali da vodimo dijalog.
O misiji Međunarodne PEN Organizacije, Povelji PEN-a, ulozi PEN Centra u BiH u procesu demokratizacije kroz obrazovanje za mir i kulturu dijaloga u BiH, govorili su prof. dr. Zvonko Maković, dugogodišnji predsjednik a današnji potpredsjednik PEN Centra Hrvatske; prof. dr. Zvonimir Radeljković, univerzitetski profesor i pjesnik, predsjednik PEN Centra u BiH i književni prevoditelj; Hadžem Hajdarević, potpredsjednik PEN Centra u BiH, pjesnik i publicist, i Ferida Duraković, izvršna direktorica PEN Centra u BiH, pjesnikinja.
Zvonko Maković govorio je najviše o slobodi izražavanja, o potrebi da se čuje Drugi iako se s njime ne moramo slagati, o piscima u zatvoru i pomoći Međunarodnog PEN-a u takvim slučajevima, te o Heinrichu Böllu kao piscu i borcu za slobodu izražavanja u vremenima kad je svijet bio oštro podijeljen na blokove i političke sfere, o Böllovom pokušaju da ujedini pisce cijelog svijeta kao predsjednik Međunarodne PEN organizacije 1970-ih godina.
Hadžem Hajdarević govorio je o nacionalnim podjelama u BiH, koje za rezultat imaju i podijeljene književnosti, uzdizanje loših književnika i guranje ustranu onih koji to ne zaslužuju jer pripadaju „nepodobnim“, o BiH kao jedinstvenom književnom prostoru i mogućnosti političkog uticaja kroz književnost, o potrebi da se razdvoji biografija pisca od djela fikcije koja stvara, te o Andriću, Selimoviću i zajedničkom kulturnom i književnom nasljeđu.
Ferida Duraković osvrnula se na potrebu da se uoči razlika između tradicionalnog i savremenog pristupa književnosti i kulturi, između retrogradnog i novog – sve to može odmoći ili pomoći dobroj književnosti da ispliva na površinu i izvršiti određeni uticaj u društvu, jer književnost ne smije biti isključena iz društva, ali ne smije biti ni isključivo politička jer onda gubi svoju elementarnu funkciju, a jedna od tih funkcija je kritička u socijalnom i političkom okruženju. 
Zvonimir Radeljković govorio je o strukturi, ciljevima i strategiji Međunarodne PEN organizacije, kao i o historijatu PEN Centra u Bosni i Hercegovini, o dramatičnim okolnostima u kojima je Centar formiran (početak rata 1992. godine),  o saradnji sa centrima s područja zapadnog Balkana, o PEN Centru kao „udruženju neistomišljenika“, o potrebi da postoji organizacija ovakvog karaktera u današnjoj podijeljenoj BiH, svedenoj na nacionalne/nacionalističke političke partije. Također je govorio o Andriću i percepciji njegovih djela u današnjem kontekstu, a pomenuo je i Ezru Pounda i njegovu znakovitu životnu priču zbog izraženih političkih stavova.